You’re viewing a text-only version of this website that uses less data. View the main version of the website including all images and videos.
'Mesečeva misija': Ko su astronauti u posadi Artemisa Dva
- Autor, Palab Goš i Alison Frensis
- Funkcija, BBC, nauka
- Vreme čitanja: 10 min
U četvoro astronauta biće uprte oči celog sveta.
Prvi put posle više od 50 godina i čuvenih Apolo misija, ka Mesecu će poleteti ljudska posada.
Misija Artemis Dva (ili Artemida Dva), koja će trajati desetak dana, mogla bi da odvede astronaute dalje u svemir nego bilo koga do sada.
Njen cilj je da pripremi teren za potencijalno sletanje ljudi na površinu Meseca prvi put od misija Apolo iz 1960-ih i 1970-ih.
Tokom planiranog desetodnevnog leta, posada neće sleteti na Mesec.
Ali mogli bi da vide nešto što ljudsko oko do sada nije.
U posadi su troje astronauta američke svemirske agencije (NASA) - komandant Rid Vajzmen, Kristina Koh i Viktor Glover, kao i Džeremi Hansen iz Kanadske svemirske agencije.
Sve o misiji Američke svemirske agencije (NASA) i ko su članovi posade pročitajte OVDE.
Sletanje ljudi na Mesec u planovima je NASA-e u budućnosti.
Do tada, redovnim slanjem ekspedicija na Zemljin prirodni satelit, NASA planira da tamo izgradi stalnu bazu kako bi se iskoristila njegova prirodna bogatstva i stvorila odskočna daska za pokušaj dostizanja Marsa.
„Stalno gledamo u Mesec, znajući da su ljudi bili tamo.
„Danas, tokom misija Artemisa, deca će izaći i gledati u Mesec i pomisliti: 'Sada možemo da idemo tamo'", izjavio je Rid Vajzmen, komandant posade Artemis Dva.
Lansiranje posade Artemis Dva
Posle nekoliko odlaganja, NASA je odredila da 1. aprila 2026. misija poleti ka Mesecu.
U februaru je prekinuta generalna proba zbog curenja vodoničnog raketnog goriva.
I lansiranje u martu je odloženo jer je otkriveno curenje helijuma.
Osim spremnosti rakete, da bi lansiranje bilo uspešno neophodno je i da Mesec bude u odgovarajućem položaju.
Ko je u posadi Artemisa Dva i šta je cilj?
Četvoročlanu posadu Artemisa Dva čine: komandir NASA Rid Vajzmen, pilot Viktor Glover i specijalistkinja za misiju Kristina Koh, a u letelici će biti i Džeremi Hansen iz Kanadske svemirske agencije.
Biće ovo prvi let sa sa posadom gigantske NASA-ine rakete Space Launch System (SLS) i svemirske kapsule Orion.
Kada se nađu u orbiti, astronauti će testirati kako se ponaša svemirska kapsula Orion.
To će podrazumevati manuelno upravljanje kapsulom u Zemljinoj orbiti kako bi se vežbalo upravljanje i poravnavanje letelice za buduća sletanja na Mesec.
Zatim će se uputiti ka tački hiljadama kilometara dalje od Meseca kako bi proverili Orionove sisteme za održavanje života, pogon, napajanje i navigacione sisteme.
Zadatak posade biće i da šalje podatke i slike iz dubokog svemira.
Oni će raditi u maloj kabini u bestežinskom stanju.
Nivoi radijacije biće viši nego na Međunarodnoj svemirskoj stanici, koja je u niskoj Zemljinoj orbiti, ali će i dalje biti bezbedni.
Vraćajući se na Zemlju, astronauti će iskusiti drmusavi povratak kroz atmosferu i planirani pad u pacifički okean kod zapadne obale Amerike.
O članovima posade ukratko
- Rid Vajzmen
Rođen u Baltimoru, država Merilend, Vajzmen je kao probni pilot američke mornarice postao astronaut.
Bio je šest meseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici 2014. godine kao inženjer leta na Ekspediciji 40.
Vajzmen kaže da ima beskonačnu ljubav prema letenju, ali da se na zemlji plaši visine.
Imenovan je za komandira misije Artemis Dva.
Pre šest godina, supruga mu je preminula od raka i sam odgaja njihove dve ćerke, sada tinejdžerke.
Biti samohrani roditelj je moj „najveći izazov" u životu, izjavio je.
Njihov predstojeći let vidi kao „mali korak“ ka cilju da ljudi u budućnosti nasele Mesec i da potom hodaju po Marsu.
Jedini lični predmet koji će poneti u svemir biće mala elektronska sveska u koju će, kaže, zapisivati sopstvene misli tokom misije.
- Kristina Koh
Inženjerka i fizičarka je postala astronautkinja 2013. godine i postavila rekord u najdužem pojedinačnom letu u svemir jedne žene, provevši 328 dana na Međunarodnoj svemirskoj stanici 2019. godine.
Tokom te misije učestvovala je i u prvoj „svemirskoj šetnji" u kojoj su učestvovale isključivo žene.
Rođena u Grand Rapidsu, u državi Mičigenu, a odrasla u Severnoj Karolini, biće prva žena koja je putovala ka Mesecu.
Njeno svemirsko putovanje krenulo je odavno, još iz dečije sobe.
Kao dete je na zidu spavaće sobe držala poster Zemlje koja se uzdiže iznad površine Meseca - čuvena fotografija izlaska Zemlje koju je napravio Bil Anders iz misije Apolo 8.
Kada je saznala da je čovek, a ne automatski foto-aparat, napravio tu fotografiju, znala je - hoću da budem astronautkinja.
„Činjenica da je iza objektiva bio čovek učinila je tu sliku mnogo dubljom i promenila je način na koji smo razmišljali o sopstvenom domu“, kaže ona.
„Mesec nije bio samo simbol razmišljanja o našem mestu u Univerzumu, on je svetionik za nauku i razumevanje odakle smo došli“, rekla je ona.
Više od 25 godina bila je okružena veteranima misija Apola kroz fondaciju za stipendije i NASA-ine događaje sećanja, i kaže da je od njih najviše naučila o drugarstvu.
U svemir nosi beleške njoj bliskih ljudi napisanih rukom.
- Džeremi Hansen
On je bivši pilot borbenog aviona lovac i fizičar Kraljevskog kanadskog vazduhoplovstva.
Pridružio se Kanadskoj svemirskoj agenciji 2009. godine.
Iako nikada ranije nije leteo u svemir, odigrao je ključnu ulogu u obuci novih astronauta u NASA-inom svemirskom centru Džonson, postavši prvi Kanađanin koji je vodio taj projekat.
Oženjen je, ima troje dece i uživa u jedrenju, penjanju po stenama i planinskom biciklizmu.
Poput Koh, i Hansen je fasciniran svemirom još od misije Apolo 8.
Odrastajući u ruralnoj Kanadi, pretvorio je kućicu na drvetu u zamišljeni svemirski brod pošto je video fotografiju Baza Oldrina kako stoji na površini Meseca.
Ispričao je da je tokom božićnih praznika zajedno sa porodicom gledao snimke lansiranja Artemisa Jedan bez posade.
Uradio je to kako bi ih pripremio i ukazao da, kada se glavni motori upale, može nakratko da izgleda i zvuči kao da raketa eksplodira.
Sve je to normalno, uveravao ih je.
Ako sve bude išlo po planu, Hansen će postati prvi neamerikanac koji je putovao ka Mesecu.
Tu činjenicu vidi kao pokazatelj koliko je međunarodna saradnja u svemiru napredovala od misije Apolona.
„Misije Artemis postavile su veoma ambiciozan cilj za čovečanstvo da se zemlje širom sveta ujedinjuju“, kaže on.
Hansen će u svemir poneti četiri priveska u obliku Meseca koji simbolizuju njegovu suprugu i troje dece.
Na privescima je ugravirana poruka: „Do Meseca i nazad“ i njihovi datumi rođenja.
Na prvo svemirsko putovanje, Kanađanin će poneti i javorov sirup i kolačiće (list javora list je simbol njegove zemlje i na nacionalnoj je zastavi).
- Viktor Glover
Bivši pilot borbenog aviona američke mornarice i probni pilot izabran je za astronauta NASA-e 2013. godine.
Služio je kao pilot NASA-ine misije Spejs Iks Jedan i bio je skoro šest meseci na Međunarodnoj svemirskoj stanici kao deo Ekspedicije 64.
Rođen je u Pomoni, u Kaliforniji, oženjen je, ima četvoro dece i biće prvi crnac koji će putovati ka Mesecu.
Oni koji ga poznaju kažu da je najharizmatičniji u celoj posadi i najelegantnije obučen - smeđe kožne čizme mu dobro stoje čak i sa narandžastim letačkim odelom.
Njegov kodno ime „IKE“, navodno je skraćenica od „I Know Everything“ (Znam sve).
Ima tri master diplome iz inženjerstva letačkih ispitivanja, sistemskog inženjerstva i vojno-operativnih veština i nauke.
Glover je rekao da će u svemir poneti Bibliju, burmu i zbirku inspirativnih citata koje je sastavio Rasti Švajkart, astronaut misije Apolo 9.
Hoće li Artemis Dva sleteti na Mesec?
Neće.
Ova misija treba da pripremi teren za sletanje na Mesec astronauta iz misije Artemis Tri.
NASA kaže da se lansiranje Artemisa Tri „neće desiti pre“ 2027. godine.
Međutim, stručnjaci veruju da je najraniji mogući datum 2028.
Konačni izbor svemirske letelice koja će spustiti posadu na mesečevu površinu još nije donet.
To će biti ili sletač Staršipa Spejs Iksa ili letelica koju je pravio Blu oridžin Džefa Bezosa.
Nova svemirska odela koja pravi američka kompanija Aksiom još nisu završena.
Kad Artemis Tri bude konačno poleteo, astronauti će se uputiti na Mesečev južni pol.
Potom je cilj da se obezbedi produženo prisustvo ljudi na Mesecu.
Artemis Četiri i Pet počeće da grade Gejtvej, malu svemirsku stanicu koja će kružiti oko Meseca.
To će biti praćeno sa još sletanja na Mesec, spajanje dodatnih delova na Gejtvej, i novim robotskim roverima koji će raditi na površini.
Više zemalja će učestvovati u omogućavanju da ljudi žive i rade na Mesecu i oko njega na duže vremenske periode.
Kad je bila poslednja misija na Mesec?
Poslednja misija na Mesec sa posadom bila je Apolo 17, koji je sleteo u decembru 1972. i vratio se na Zemlju kasnije istog meseca.
Sve u svemu, na Mesec su putovala 24 astronauta, a njih 12 je hodalo po njegovoj površini, sve tokom programa Apolo.
Amerika je prvi put išla 1960-ih, prevashodno da bi preduhitrila Sovjetski Savez u uspostavljanju geopolitičke i tehnološke dominacije.
Kad je taj cilj bio postignut, politički entuzijazam i interesovanje javnosti su opali, baš kao i novac za buduće letove na Mesec.
Program Artemis je proistekao iz želje da se ljudi vrate na Mesec, ali ovaj put radi dužeg prisustva zasnovanog na novoj tehnologiji i komercijalnim partnerstvima.
Planiraju li druge zemlje da šalju astronaute na Mesec?
Nekoliko drugih zemalja ima ambicije da šalje ljude na Mesec 2030-ih.
Evropski astronauti bi trebalo da se pridruže kasnijim misijama Artemisa, a Japan je takođe rezervisao mesta.
Kina gradi vlastitu letelicu, planirajući prvo sletanje blizu mesečevog južnog pola do 2030.
Rusija nastavlja da govori o slanju kosmonauta na površinu Meseca i izgradnji male baze negde između 2030. i 2035.
Međutim, sankcije, finansijski pritisci i tehnički problemi znače da je taj vremenski raspored izuzetno optimističan.
Indija je takođe izrazila ambiciju da jednog dana vidi vlastite astronaute kako hodaju po površini Meseca.
Posle uspeha sletanja Čandrajana 3 blizu lunarnog južnog pola u avgustu 2023, Indijska svemirska agencija je zacrtala sebi cilj slanja astronauta na Mesec do oko 2040. godine.
Bio je to deo njene inicijative da prebaci program svemirskog leta sa ljudima izvan niske Zemljine orbite.
BBC na srpskom je od sada i na Jutjubu, pratite nas OVDE.
Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk