Srbija i istorija: Kako su izgledale krune srednjovekovnih vladara

Zlato, biseri i drago kamenje - ovako su izgledale krune srednjovekovnih srpskih vladara.

Kruna despota Stefana Lazarevića

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Istorijski muzej Srbije pokrenuo je projekat izrade idealnih rekonstrukcija kruna, odeždi i obuće iz prednemanjićkog, nemanjićkog i ponemanjićkog perioda, a filigranista Goran Ristović Pokimica napravio je rekonstrukciju krune despota Stefana Lazarevića na osnovu freske u Crkvi Svete Trojice u Manastiru Manasiji.
Kruna despota Stefana Lazarevića

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Despot Stefan, poznat i kao Stevan Visoki, imao je titulu kneza (1389—1402) i despota (1402—1427). Bio je sin kneza Lazara. Posle bitke kod Angore (1402) Stefan Lazarević je dobio od vizantijskog cara titulu despota, a od ugarskog kralja Žigmunda Beograd na upravljanje. Tako je, diplomatskim putem, 1404. godine Beograd prvi put postao prestonica srpske države. PoÅ”to je, po rečima Konstantina Filozofa, grad bio razruÅ”en i zapuÅ”ten, despot je odmah pristupio obnovi zatečenih utvrđenja, a potom i izgradnji novih gradskih bedema i kula.
Kruna despota Stefana Lazarevića

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Replika krune despota Stefana teÅ”ka je 1434,37 grama, ima tri opsidijana, 13 turmalina, tri akvamarina, tri granata, četiri ametista, 26 rubina, 29 safira i 69 bisera. Razlika između originalne i idealne rekonstrukcije krune je u metalu koji je koriŔćen za njenu izradu. Dok je originalna kruna najverovatnije bila napravljena od zlata ili glamskog srebra, replika je napravljena od pozlaćenog srebra.
Kruna cara DuŔana

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Krunu cara DuÅ”ana izradio je Goran Ristović Pokimica na osnovu izgleda krune na fresci srpskog vladara u Manastiru Lesnovo.
Kruna cara DuŔana

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Pored ove dve, izrađene su i rekonstrukcija kruna kraljice Jelene Anžujske, carice Jelene i kralja Milutina.
Kruna cara DuŔana

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Izrada krune cara DuŔana trajala je Ŕest meseci, a autor je koristio 13 tehnika: valjanje, isecanje, kovanje, tordiranje, granulaciju, ručnu gravuru, filigran, nitovanje, lotovanje, poliranje, pozlatu, obradu kamena i fasovanje.
Kruna cara DuŔana

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Stefan UroÅ” IV DuÅ”an Nemanjić, poznatiji kao DuÅ”an Silni, bio je pretposlednji srpski kralj iz dinastije Nemanjića. Imao je titulu kralja od 1331. do 1346. godine, a zatim je postao i prvi krunisani car srpske države, kada ga je16. aprila 1346. godine krunisao prvi srpski patrijarh Joanikije Drugi.
Kruna kralja Milutina

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Replika krune kralja Milutina napravljena je na osnovu izgleda krune na fresci tog srpskog vladara u Kraljevoj crkvi (Crkvi Svetih Joakima i Ane) u Manastiru Studenica.
Kruna kralja Milutina

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Repliku krune kralja Milutina izradio je Goran Ristović za četiri meseca.
Kruna kralja Milutina

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Replika krune kralja Milutina teÅ”ka je gotovo 1,6 kilograma, ima 24 rubina, 18 safira, 23 ametista, četiri lapis lazulija i čak 407 bisera i rađena je u 13 tehnika.
Kruna kralja Milutina

Autor fotografije, Istorijski muzej Srbije

Potpis ispod fotografije, Stefan Milutin Nemanjić je rođen oko 1253. godine, a preminuo je u Nerodimlju, 29. oktobara 1321. godine. Mlađi je sin Stefana UroÅ”a Drugog i Jelene - u narodu poznate kao - Jelenea Anžujska. Otac je Stefana Dečanskog i deda DuÅ”ana Silnog. U istoriji je ostao zapaćen i kao kralj koji je dao da se oslepi njegov sin Stefan Dečanski. Dečanski je, međutim, bio samo delimično oslepljen, a kasnije je sa suprugom Teodorom i dva sina, DuÅ”anom i DuÅ”icom, poslat u izgnanstvo u Carigrad.