Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

Ni muntu ki Esmail Khatib Minisitiri wa Iran w’ubutasi Israel ivuga ko yishe

Mbere yo kuba minisitiri, Khatib yari mu myanya yo hejuru muri minisiteri y’ubutasi no mu biro by’Umutegetsi w’Ikirenga.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana na Samba Cyuzuzo & Dinah Gahamanyi

  1. Aha ni ho dusoreje amakuru yacu y'ikibiriraho y'uyu munsi. Mwakoze kubana natwe, ni ah'ejo.

  2. Perezida wa Iran yemeje urupfu rwa Minisitiri w’Ubutasi “mu bwicanyi bw’ubugwari”

    Perezida Mazoud Pezeshkian wa Iran yemeje ko Minisitiri w’ubutasi Esmail Khatib yishwe, mu bitero Israel yavuze ko yakoze mu ijoro ryo ku wa kabiri i Tehran.

    Mu butumwa yashyize ku rubuga X, Mazoud yagize ati: “Ubwicanyi bw’ubugwari ku nshuti dukorana Esmaeil Khatib, Ali Larijani, na Aziz Nasirzadeh, na bamwe mu miryango yabo n’abagendana nabo byadusize mu cyunamo”.

    Iyicwa rya Larjani ryari ryemejwe ku wa kabiri.

    Iran yatangaje ko igomba guhorera iyicwa rya Larijani wari ukuriye Inama Nkuru y'Umutekano ya Iran, inagaba ibitero ku murwa mukuru wa Israel byishe abantu mu ijoro rishyira ku wa gatatu.

    Izindi nkuru wasoma:

  3. Qatar yanenze ibitero bya Israel ku bikorwa remezo by’ingufu bya Iran

    Qatar yavuze ko ibitero bya Israel ku bikorwa remezo bitunganya gaze y’umwimerere “biteye akaga kandi birimo kutigengesera”.

    Ibyo bitero bivugwa ko byakozwe ku hantu hanini cyane kurusha ahandi ku isi hacukurwa hakanatunganyirizwa gaze y’umwimerere hazwi nka South Pars ku ruhande rwa Iran.

    Qatar na Iran byombi bikoresha uwo mushinga munini cyane wo gucukura no gutunganya gaze.

    Iran ivuga ko igice cya ‘petrochemical’ cyayo aho hantu cyarashweho.

    Majed Al Ansari, Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Qatar, avuga ko ibitero ku bikorwaremezo by’ingufu “bigize icyago ku mutekano w’urwego rw’ingufu ku isi”

    Yagize ati: “Turasubiramo, nk’uko twabivuze kenshi na mbere, ni ngombwa kwirinda kurasa ibigo by’ingenzi cyane”, asaba “impande zose” kubahiriza amahame mpuzamahanga no gushaka uko bahagarika intambara.

    Hagati aho Iran yaburiye abaturage bo mu bihugu bitandukanye mu Kigobe cy’Abarabu ngo bave ahegereye ibigo bitunganya ingufu mu gisa no gushaka kwihorera kuri ibyo bitero.

    Umutwe w’ingabo wa IRGC wa Iran ubicishije mu kinyamakuru utera inkunga cya Tasnim mu butumwa cyashyize kuri Telegram cyatanze “kuburira kwihutirwa” ku baturiye ibigo bitunganya ingufu;

    • Bibiri byo muri Arabia Saoudite
    • Kimwe cyo muri Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu
    • n’ikindi cyo muri Qatar

    Ko ibo bigo byabaye “aho gutera mu buryo bwemewe kandi haraswaho mu masaha ari imbere”.

    Iryo tangazo rigira riti: “Bityo, abaturage bose, n’abakozi barasabwa kuva muri utwo duce aka kanya bakajya ku ntera itekanye nta gutinda”.

  4. OTAN yohereje ubundi bwirinzi bwa Patriot muri Turkiya guhangana n'ibitero bya Iran

    Turkiya yatangaje ko NATO/OTAN yohereje ubundi bwirinzi bwo mu kirere bwa Patriot mu kigo cy'Indege cya Incirlik mu majyepfo y'igihugu gufasha guhangana na misile za misile yagiye irasa muri iki gihugu kuva intambara yatangira.

    Mu kiganiro n'abanyamakuru cyabereye hafi y'umujyi wa Adana, umutegetsi mu biro bya Minisiteri y'Ingabo ya Turkiya yagize ati: "Hari ubundi buryo bwa Patriot burimo gushyirwaho, bwiyongera ku bwa Espagne busanzwe bukoreshwa."

    Leta ya Ankara yemeje ku wa gatanu ko ingabo za OTAN ziri muri Turkiya zashwanyaguje misile zarashwe na Iran mu kirere cya Turkiya, byari bibaye ku nshuro ya gatatu kuva intambara itangiye ku wa 28 Gashyantare (2).

    Nyuma y'ibitero ku nshuro ya kabiri, OTAN yohereje uburyo bwa Patriot mu karere ka Malatya, aho ikigo cy'indege cya Turkiya cya Kurecik giherereye.

    Iki kigo kirimo sisitemu ya radar yo kuburira hakiri kare ikoreshwa na OTAN kandi ikoreshwa n'ingabo za Amerika, ikaba ishobora kubona ibisasu bya misile biri mu nzira biza.

    Patriot ni sisitemu yo kurinda ikirere igendanwa yagenewe gukumira ibisasu bya misile, ibisasu bya misile biguruka hasi, n'indege za drones.

    Izindi nkuru wasoma:

  5. Iran: Reba uko imbaga y'abantu yateraniye mu muhango wo gushyingura Larijani n'umugaba w'ingabo

    Imbaga y'abantu benshi yateraniye muri Irani mu muhango wo gushyingura umuyobozi mukuru w'umutekano muri Irani Ali Larijani, wishwe ejo hamwe na Gholamreza Soleimani, umuyobozi w'ingabo za Basij.

    Bari mu maboko y'abasare 84 bishwe ubwo Amerika yagabye ibitero ku ubwato bw'intambara bwa Irani, Iris Dena, ikoresheje intwaro ya torpedo ku ya 4 Werurwe(3).

  6. Incamake y'ibitero byabereye mu Burasirazuba bwo Hagati mu ijoro n'uyu munsi

    Beirut: Israel yagabye ibitero mu murwa mukuru wa Liban mu ijoro ryose, ihitana abantu bagera ku icumi inakomeretsa 27, nk'uko bitangazwa na Minisiteri y'ubuzima yaho.

    Ahandi muri Liban: Ingabo za Israel (IDF) zatanze itegeko ryo guhunga Liban yo mu majyepfo. Nyuma yavuze ko zizagaba igitero ku byambu byambukiranya uruzi rwa Litani kuri iki gicamunsi.

    Iran: Itangazamakuru ryo muri Iran ryatangaje ko ikigo cy’ibikomoka ku bitoro kiri ku butaka bwa South Pars cyatewe. Ku rundi ruhande, Israel nayo yavuze ko yishe Minisitiri w’ubutasi wa Iran Esmail Khatib mu gitero cyagabwe kuri Tehran.

    Umuhora wa Hormuz : Igisirikare cya Amerika cyatangaje ko cyagabye igitero ku bigo birasirwaho za misile bya Iran hafi y'iriya nzira y'ingenzi y'ibitoro, aho amato menshi yagabweho igitero kuva Amerika na Israel zatera Iran tariki 28 Gashyantare (2).

    UAE, Qatar, Kuwait na Arabia Saoudite: Ibi bihugu byose byatangaje ko byagabweho ibitero uyu munsi mu gitondo, Arabia yatangaje ko yarashe indege ebyiri za 'drones' zerekezaga mu karere ka ambasade yayo. Amakuru y’izi ndege kandi yatangajwe muri Bahrain.

    Iraq: Amashusho yemejwe na BBC Verify agaragaza ikintu gisa n'igisasu cyaturikiye hafi ya ambasade ya Amerika i Baghdad. Ikinyamakuru Reuters cyatangaje ko icyo kigo cyagabweho ibitero n'indege itagira abapilote.

    Israel: Ibitero byahitanye abantu babiri bari mu kigero cy'imyaka 70 mu mujyi uri hafi ya Tel Aviv. Vuba aha, ingabo za IDF zavuze ko Iran yateye ibisasu bya misile muri Israel.

    Izindi nkuru wasoma:

  7. Ni muntu ki Esmail Khatib Minisitiri wa Iran w’ubutasi Israel ivuga ko yishe

    Israel Katz, Minisitiri w’Ingabo wa Israel, yatangaje ko Minsitiri w'ubutasi wa Iran yishwe.

    Mu itangazo, Katz yagize ati: “Mu ijoro ryacyeye Minisitiri Khatib w’Ubutasi wa Iran yakuweho”.

    Iran ntiremeze cyangwa ngo ihakane ibivugwa na Israel.

    Ni muntu ki Esmail Khatib?

    Uyu mugabo wo mu kigero cy’imyaka 65 yagizwe Minisitiri w’ubutasi mu 2021 n’uwahoze ari perezida wa Iran Ebrahim Raisi.

    Yize amategeko y’idini ya Islam kandi yari umwe mu bakomeye ku butegetsi bwa Ayatollah Ali Khameni wishwe ku munsi wa mbere w’iyi ntambara.

    Mbere yo kuba minisitiri, Esmail Khatib yari mu myanya yo hejuru muri minisiteri y’ubutasi no mu biro by’Umutegetsi w’Ikirenga.

    Yafatiwe ibihano na Leta ya Washington ku ruhare rwa Minisiteri yari akuriye mu “ibitero by’ikoranabuhanga kuri leta zunze ubumwe za Amerika n’inshuti zayo” mu 2022.

    Bivugwa ko Khatib yinjiye mu mutwe w’ingabo za Islamic Revolutionary Guard Corps (IRGC) nk’umusirikare mu 1980, nyuma gato y’impinduramatwara yashyizeho Repubulika ya Kislamu ya Iran mu 1979.

    Izindi nkuru wasoma:

  8. Iran yishe umugabo ushinjwa kuba intasi ya Israel wafashwe umwaka ushize

    Ibinyamakuru muri Iran byatangaje ko umugabo bivuga ko ari “intasi ya Israel” wari umaze igihe afunze yishwe uyu munsi.

    Uwo mugabo, bavuze ko yitwa Kourosh Keyvani, yatawe muri yombi mu ntambara y’iminsi 12 hagati ya Israel na Iran muri Kanama(6), ashinjwa gutanga amafoto n’amakuru kuri Iran “y’ahantu h’ingenzi” agaha urwego rw’ubutasi rwa Israel, Mossad, nk’uko bivubwa n’igitangazamakuru Tasnim.

    Iki kinyamakuru kivuga ko Koroush yabonywe bwa mbere na Israel ubwo yabaga muri Sweden nyuma y’uko akanze ku itangazo ry’amamaza ubukerarugendo bwo mu itsinda.

    Amakuru atangwa na Iran avuga ko yaje kwegerwa na Mossad, nyuma y’imyaka ibiri atorezwa mu bihugu bitandatu n’i Tel Aviv, yoherezwa muri Iran gukora akazi.

    BBC ntiyashoboye kugenzura mu buryo bwigenga amakuru atangazwa na Tasnim.

    Umwaka ushize, abategetsi muri Iran bashyizeho itegeko rihanisha urupfu icyaha cyo kuba intasi ya Israel cyangwa Amerika.

    Raporo ngarukamwaka y’ikigo Health Research Authority (HRA) ivuga ku burenganzira bwa muntu muri Iran ivuga ko mu 2025 iki gihugu cyahaye urwo gupfa abantu 2,063. Inyongera ya 119% ugereranyije na 2024.

  9. Minisitiri Nduhungirehe w’u Rwanda yanenze Ndayishimiye kwakira ishyirahamwe ry'Abanyamulenge

    Minisitiri w'ububanyi n'amahanga w'u Rwanda Olivier Nduhungirehe yavuze ko Perezida w'u Burundi kwakira itsinda ry'Abanyamulenge ari "uburyo butari bushya bwo gukoresha abantu kurwanya ubwoko bwabo".

    Iryo tsinda rikuriwe na Charles Nteze ryashinje leta y'u Rwanda gukoresha "gutabara Abanyamulenge" nk'impamvu y'intambara avuga ko u Rwanda rwagiyemo muri Congo.

    Nduhungirehe asubiza ku mbuga nkoranyambaga yavuze ko niba iryo tsinda ari ishyirahamwe "ry'ubuvugizi" bakwiye gutera indi ntambwe "bakajya i Minembwe kureba ibitero bya buri munsi bya FARDC birimo gusenya inzu n'imibereho y'ababyeyi babo".

    Ingabo za FARDC zihakana ko muri ako gace zibasira abaturage, ko zikora ibitero byo kurwanya umutwe wa Twirwaneho ufatanya na M23 ugenzura ako gace.

    Nduhungirehe avuga ko Perezida Ndayishimiye yakiriye iryo tsinda nk'umukuru w'u Burundi, ko "atakabaye aryakira nk'umukuru w'Ubumwe bwa Afurika" kuko inama nkuru y'uwo muryango "itamuhaye izo nshingano".

  10. Reba amafoto ya nyuma y’ibitero bya misile za Iran byishe abantu i Tel Aviv muri Israel

    Amafoto aturuka i Tel Aviv ku murwa mukuru wa Israel arerekana uko misile za Iran zagize zimwe mu nyubako muri uwo mujyi ubusanzwe ufite ubwirinzi bukomeye bw’ibitero byo mu kirere buzwi nka Iron Dome.

    Abantu babiri bapfuye kubera ibi bitero nk’uko abategetsi muri iki gihugu babitangaje mu gihe bavuga ko nyinshi muri misile zarashwe na Iran zashanyagurijwe mu kirere.

    Mu guhorera urupfu rwa Ali Larijani umwe mu bategetsi bakuru muri Iran, ingabo z’iki gihugu mu ijoro ryacyeye zarashe misile ziriho ‘cluster warheads’.

    ‘Cluster warheads’ ni intwaro zirekura twa bombe duto dushobora kugera mu magana tukanyanyagira ahantu hanini mbere yo guturikana ubukana busenya kandi bukica.

    Ibihugu byo mu Kigobe cy’Abarabu birimo Qatar, Kuwait, Bahrain, Arabia Saoudite ndetse n’i Dubai muri Emira Zunze Ubumwe z’Abarabu na byo uyu munsi byaramutse bihanganye n’ibitero bya misile na drones za Iran.

    Abasesenguzi bavuga ko iyicwa rya Larijani riza gutuma iyi ntambara iza kumera nabi kurushaho ndetse no gutinda.

    Izindi nkuru wasoma:

  11. Abanyamulenge bagiye gushimira leta y’u Burundi ku ‘kurengera ubuzima’ muri Congo

    Itsinda ry’Abanyamulenge ryakiriwe na Perezida Evarsite Ndayishimiye ku wa kabiri rivuga ko rije kumushimira uruhare rwa leta akuriye mu “kurengera ubuzima bwari mu kaga” bw’Abanyamulenge mu ntambara iri mu gihugu cyabo.

    Iryo tsinda ryitwa Banyamulenge Global Advocacy ryashimiye Ndayishimiye “ku mihate y’amahoro muri RD Congo” no “gufasha no kwita ku banyecongo, barimo abanyamulenge bahungiye mu Burundi” nk’uko ibiro by’umukuru w’u Burundi bibivuga.

    Charles Nteze ukuriye iryo tsinda avuga ko riba muri Amerika, yatangarije igitangazamakuru cya leta ko u Burundi bwateye intambwe ikomeye mu ntambara muri Congo “zatewe n’igihugu cy’u Rwanda kandi gikora cyitwaza izina ryacu ry’abanyamulenge ndetse n’izina ry’abatutsi mu karere”.

    Leta y’u Rwanda ihakana uruhare ishinjwa mu ntambara muri Congo ivuga ko yafashe ingamba zo kwirinda.

    Amahuriro atandukanye y’Abanyamulenge, cyane cyane ababa mu mahanga, ntavuga rumwe ku ruhare rw’ingabo z’u Burundi mu ntambara muri Congo.

    Bamwe mu Banyamulenge bari mu karere ka Minembwe muri Kivu y’Epfo bavuganye na BBC Gahuzamiryango umwaka ushize bazishinje ingabo z’u Burundi ubwicanyi kuri bo no gufunga amayira atuma bagera i Uvira aho bakuraga ibya nkenerwa.

    Icyo gihe umuvugizi w’igisirikare cy’u Burundi yahakanye ibyavuzwe n’abo Banyamulenge.

    Ku bishinjwa ingabo z’u Burundi muri Congo, Charles Nteze yagize ati: “Nta bwicanyi bukorwa na leta y’u Burundi ahubwo ni ineza…aho bayoboye ubwoko bwacu n’uyu munsi buriho burahumeka amahoro buyakesha leta y’Uburundi hamwe na leta yacu ya Congo.”

    Andi mashyirahamwe y’Abanyamulenge baba mu mahanga mu gihe gishize yasohoye amatangazo yamagana ubwicanyi bukorerwa benewabo i Minembwe bavuga ko mu babukora harimo ingabo z’u Burundi.

    Kuva mu myaka igera kuri ibiri ishize, u Burundi bwohereje ingabo muri RD Congo ku bwumvikane bwa Kinshasa na Gitega.

    Izindi nkuru wasoma:

  12. Sassou Nguesso yatorewe ikiringo ca gatanu n’amajwi 94.8%

    Prezida Denis Sassou-Nguesso wa Repubulika ya Kongo, asanzwe amaze imyaka irenga 40 ku butegetsi, yatsinze amatora n'amajwi 94.8%, nk'uko ivyavuye mu matora vyatangajwe na reta ku musi wa kabiri ku mugoroba.

    Umushikiranganji w'intwaro yo hagati mu gihugu, Raymond Mboulou, yavuze ko uwo mutama w'imyaka 82 yatsinze amatora y'umukuru w'igihugu yabaye kuwa Mungu.

    Abantu bashika imiliyoni 2.5 ni bo bari biyandikishije kugira batore.

    Ayo matora ntiyitabiriwe n’imigambwe mikuru y’abatavuga rumwe n’ubutegetsi, ivuga ko ifise amakenga ku bijanye n’ukuri n’uguseruka neza kw’amatora.

    Abakandida batandatu ni bo bari bemerewe guhiganirwa uwo mwanya bahanganye na Sassou Nguesso, ariko nta wahabwa amahirwe muri abo.

    Nguesso yamaze imyaka myinshi atwara ico gihugu co muri Afrika yo hagati gicukura igitoro, aho yashitse ku butegetsi mu 1979.

    Inyuma y’igihe gito atari ku butegetsi hagati ya 1992 na 1997, yaragarutse yongera gutsinda amatora yakurikiye, harimwo ayo mu 2016 no mu 2021.

    Intsinzi yiwe y’ubu isigura ko ashobora kuguma ku butegetsi gushika n'imiburiburi mu 2031.

    Izindi nkuru wosoma:

  13. Ibitero byo kwihorera bya Iran byishe abantu babiri i Tel Aviv muri Israel

    Ibitero byakozwe mw’ijoro bya misile za Iran byo guhorera urupfu rw’umwe mu bategetsi bakuru bayo byishe abantu babiri i Tel Aviv muri Israel.

    Umugabo n’umugore bari mu myaka za 70 bishwe na misile zabashije kugwa ku murwa mukuru Tel Aviv mu ijoro ryacyeye, nk’uko abategetsi muri iki gihugu babyemeza.

    Umukuru w’ingabo za Iran yarahiye ko iki gihugu kugomba guhorera urupfu rwa Ali Larijani wari ukuriye Inama Nkuru y’Umutekano ya Iran wishwe ku wa kabiri mu gitero kuri Iran.

    Larijani ni we mutegetsi mukuru cyane wishwe kuva kuri Ayatollah Ali Khamenei wari umutegetsi w’ikirenga wishwe ku munsi wa mbere w’iyi ntambara.

    Hagati aho, Minisitiri w’intebe Benjamin Netanyahu wa Israel yishongoye ku baturage ba Iran yohereza ubutumwa bw’amashusho aho avuga ko abifuriza umwaka mushya mwiza wo ku kirangaminsi cy’Abaperse, yongeraho ati: “Turimo kurebera hejuru”.

    Ku kirangaminsi cya Solar Hijri kigenderwaho n’abaperse umwaka mushya wa 1405 bazawinjiramo ku wa gatandatu w’iki cyumweru.

  14. Umukuru w'igisirikare ca Irani yarahiye "kwihora" ku rupfu rwa Larijani

    Umukuru w'igisirikare ca Irani, Gen Amir Hatami, yarahiye ko Iran izokwihora "bikomeye" ku igandagurwa ry'umukuru w'umutekano Ali Larijani, yiciwe mu gitero c'indege ca Israel.

    Mw’itangazo yasohoye, Hatami yavuze ati: "Mu gihe ciza n’ahantu heza, tuzokwihora abanyammerika n’ubutegetsi bw’Abasiyoniste bwuzuye ubugome bikomeye, biteye ubwoba kandi bizotuma bicuza."

    Yongeyeko ko Larijani hamwe n’abandi bitwa “abishwe bazira ukwemera kwabo” bazokwihorerwa.

    Igisirikare kidasanzwe ca Irani citwa Revolutionary Guards, gitandukanye n’igisirikare gisanzwe, cavuze ko camaze kurasa misile zerekeza hagati muri Israel “nk’ukwihora” ku rupfu rwa Larijani, nk'uko bivugwa n'itororokanirizo ry'amakuru AFP.

    Izindi nkuru wosoma :

  15. Maroc yahawe igikombe cya CAN nyuma yuko CAF iburijemo ibyavuye mu mukino wa nyuma

    Ikipe y’igihugu y’umupira w’amaguru ya Maroc yatangajwe ko ari yo yegukanye igikombe cy’Afurika cy’ibihugu cya 2025, nyuma yuko impuzamashyirahamwe y’umupira w’amaguru kuri uyu mugabane (CAF) iburijemo ibyavuye mu mukino wa nyuma kubera kwikura mu kibuga kwa Sénégal kwateje impaka.

    Sénégal yatsinze Maroc igitego 1-0 muri uwo mukino wa nyuma wo ku itariki ya 18 Mutarama (1) uyu mwaka, aho abakinnyi ba Sénégal banze gukina nyuma yuko Maroc ihawe penaliti mu minota y’inyongera y’uwo mukino, kugeza icyo gihe amakipe yombi yari yaguye miswi 0-0.

    Nyuma yuko umukino ucyerereweho iminota 17, amaherezo abo bakinnyi bemeye gusubira mu kibuga, ndetse penaliti ya Brahim Diaz wa Maroc ikurwamo, nuko Pape Gueye aza gutsinda igitego cy’intsinzi mu gihe cy’inyongera.

    Ariko ubu ibyo byaburijwemo nyuma y’icyemezo cy’inama nkuru y’ubujurire ya CAF.

    Itangazo rya CAF ryavuze ko Sénégal “itangajwe ko yatsinzwe umukino wa nyuma”, “ibyavuye mu mukino byanditswe ko ari [ibitego] 3-0” bya Maroc.

    Icyo cyemezo gikurikiye ubujurire bw’ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru rya Maroc (FRMF), CAF ivuga ko bwemewe (bwakiriwe) kandi bukemezwa.

    Ishyirahamwe ry'umupira w'amaguru rya Maroc ryavuze ko icyo ryashakaga ari uko "amategeko agenga irushanwa" yubahirizwa.

    Ishyirahamwe ry'umupira w'amaguru rya Sénégal ryamaganye icyemezo "kibera" cya CAF, risezeranya kujurira "vuba aha cyane".

    CAF yongeyeho ko “binyuze mu myitwarire y’ikipe yayo”, Sénégal yarenze ku ngingo ya 82 mu mategeko y’igikombe cy’Afurika cy’ibihugu, ndetse ku bw’ibyo ingingo ya 84 yarakurikijwe.

    Ingingo ya 82 ivuga ko igihe ikipe yanze gukina cyangwa ikava mu kibuga nta ruhushya rw’umusifuzi mbere yuko igihe cyateganyijwe cy’umukino kirangira, ifatwa ko yatsinzwe ndetse igakurwa mu irushanwa.

    Mu itangazo yasohoye, FRMF yavuze ko icyemezo cyayo cyo kujuririra ibyavuye mu mukino wa nyuma “nticyari kigamije na rimwe guhangana n’ibikorwa by’imikino by’amakipe”, ko ahubwo cyari ubusabe bw'"kurikizwa ry’amategeko agenga irushanwa".

    Itangazo rya FRMF ryongeyeho riti: “Ishyirahamwe [ry’umupira w’amaguru rya Maroc] rishimangiye ukwiyemeza kwaryo ko kubaha amategeko, rigatuma habaho umucyo mu rwego rw’irushanwa, no kubungabunga umutekano mu marushanwa nyafurika.”

    “Rinifuje gushimira ibihugu byose byitabiriye iri rushanwa rya CAN, ryabaye igihe gikomeye cy’umupira w’amaguru w’Afurika.”

    Ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru rya Sénégal (FSF) ryasohoye itangazo ryamagana "icyemezo kibera, kitari cyarigeze kibaho kandi kitakwihanganirwa gitesha agaciro umupira w'amaguru w'Afurika".

    FSF yavuze ko mu kurengera uburenganzira bwayo n'inyungu z'umupira w'amaguru, "vuba aha cyane" iziyambaza mu bujurire urukiko nkemurampaka mu mikino (TAS/CAS) rukorera i Lausanne mu Busuwisi.

    Izindi nkuru wasoma:

  16. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw’aka kanya.

Trending Now