Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.
Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa
Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke
Israel ikomeje kugaba ibitero ku “bikorwaremezo bya leta” bya Iran
Donald Trump avuga ko yatinze kugaba ibitero ku nganda z'ingufu nyuma y'ibiganiro "bitanga umusaruro" na Tehran, ariko Iran ivuga ko ibitekerezo nk'ibyo ari "amakuru y'ibinyoma".
Incamake
- Israel & Iran: Netanyahu nta gahunda yo guhindura icyerekezo afite
- Iran yashyizeho umuyobozi mushya w'inama y'umutekano w'igihugu nyuma y'iyicwa rya Larijani
- Qatar iravuga ko itarimo gutekereza gufunga ikigo cya gisirikare cya Leta Zunze Ubumwe za Amerika kiri ku butaka bwayo
- Israel ikomeje kugaba ibitero ku "bikorwaremezo bya leta" bya Iran
- Reba: Uko imashini zicukura zakoreshwaga mu gukora isuku mu mujyi wa Beirut nyuma y'ibitero bya Israel nijoro
- Impanuka y'indege ya gisirikare muri Colombia yishe abantu 66
- Kabila yasabye ko habaho ibiganiro, yamagana Tshisekedi yise 'gashozantambara'
- Pakistan 'buri gihe yiteguye kwakira ibiganiro' – umuvugizi wa minisiteri y'ububanyi n'amahanga
- Zimbabwe: Umunyaporitike arwanya ivyo kwongereza ikiringo ca perezida yarekuwe ku ngwati
- Umukuru wa EU avuga ko amahoro ari 'ingenzi cyane' kugira ngo ibicuruzwa by'ingufu bigere ku isi hose
- Ubuyapani bugiye gusohora ububiko bw'igihugu bw'ibiva kuri peteroli
- Igiciro cy'ibikomoka kuri peteroli cyongeye kurenga $100 ku kagunguru
- Amerika na Iran bivuga ibiganiro ugutandukanye nyuma yuko Trump asubitse ibitero ku ngomero z'amashanyarazi
Amakuru y'ikibiriraho
Bernard Bankukira, Didier Bikorimana, Gisèle Berwa & Dinah Gahamanyi
Starlink ya Elon Musk yahagaritswe gukorera muri Namibia
Namibia yanze ubusabe bwa Starlink ifitwe na Elon Musk bwo gutanga uruhushya rwo gutanga serivisi za interineti zikoresha icyogajuru muri icyo gihugu, ibi bikaba byaratumye iyi kompanyi isubira inyuma mu majyepfo ya Afrika.
Ikigo gishinzwe kugenzura itumanaho muri Namibia (Cran) cyatangaje iki icyemezo kitavuze impamvu zacyo zo kwanga, arikocyavuze ko ishami rya Starlink ryo muri Namibia ridafite uburenganzira bwo gukoresha mu gihugu.
Starlink ntabwo iragira icyo ivuga kuri iki cyemezo.
Ikorera mu bihugu bigera kuri 25 bya Afurika ariko yahuye n'ibibazo by'amategeko mu bindi bihugu, harimo na Afrika y'Epfo, aho amategeko agenga uburenganzira bw'abayifite yayibujije kwinjira muri icyo gihugu.
Amategeko ya Namibia asaba ko nibura 51% by'imigabane mu kigo icyo ari cyo cyose cy'itumanaho igomba kuba iy'abaturage cyangwa ibigo by'ibanze.
Namibia ikoronijwe n'Ubudage, kandi yari munsi y'ubutegetsi bw'abazungu bo muri Afrika y'Epfo kugeza ubwo yabonye ubwigenge mu 1990.
Izindi nkuru wasoma:
Israel & Iran: Netanyahu nta gahunda yo guhindura icyerekezo afite
Nubwo hari ukudahuza hagati y’ibyo Amerika yifuza n’ibikorwa bya Israel , Minisitiri w’Intebe Benjamin Netanyahu we arabivuga mu buryo bweruye: Israel izakomeza kugaba ibitero kuri Iran n’umutwe wa Hezbollah ufatanyije na yo mu majyepfo ya Libani.
Mu mashusho magufi afite amasegonda 36, Netanyahu yagize ati: “Tuzarinda inyungu zacu z’ingenzi uko byagenda kose.” Yagaragaje ko adateganya guhindura icyerekezo.
Iran nayo iracyafite ubushobozi bwo kwihorera, aho imwe muri misile iherutse kurasa yashenye bikomeye agace gatuwemo n'abantu i Tel Aviv. Abayobozi bavuze ko iyo misile yari irimo ibisasu bifite uburemere bw'ibiro 100 (100kg).
Hafi aho, hari ikibaho cyamamaza (billboard) kigaragaza Donald Trump ahagaze imbere y’ibendera rya Leta Zunze Ubumwe za Amerika. Hariho amagambo agira ati: “Soza akazi, Nyakubahwa Perezida!” bijyanye n’intambara ikomeje hagati ya Amerika na Iran.
Ibi byose birerekana ko Isiraheli itaragira gahunda yo guhagarika imirwano, mu gihe ibintu bikomeje gufata indi ntera muri iki gihe.
Izindi nkuru wasoma:
Ivy'akakanya, Iran yashyizeho umuyobozi mushya w'inama y'umutekano w'igihugu nyuma y'iyicwa rya Larijani
Itangazamakuru ryo muri Irani ritangaza ko Mohammad Bagher Zolghar yarahiriye kuba umunyamabanga w’inama y’igihugu ishinzwe umutekano, nk’uko bivugwa n’umukozi mu biro bya perezida wa Irani.
Iri tegeko rikurikira ihotorwa ry'uwahoze ari umuyobozi mukuru w'umutekano, Ali Larijani, ku ya 17 Werurwe (3).
Zolghar yayoboye mu myanya myinshi yo mu rwego rwo hejuru, irimo umuyobozi wungirije wa IRGC, Minisitiri wungirije w’umutekano w’imbere mu gihugu, umuyobozi wungirije w’ubucamanza, n’umunyamabanga w’inama ikomeye.
Izindi nkuru wasoma:
Ivy'akakanya, Qatar iravuga ko itarimo gutekereza gufunga ikigo cya gisirikare cya Leta Zunze Ubumwe za Amerika kiri ku butaka bwayo
Umuvugizi wa leta ya Qatar yahakanye inkuru y’itangazamakuru yavugaga ko mu masezerano ashobora kugerwaho hagati ya Leta Zunze Ubumwe za Amerika na Iran hashobora kubamo gufunga ikigo cya gisirikare cya Amerika kiri i Al-Udeid, muri Qatar.
Yavuze ko ahubwo iki kibazo gihari ubu kizakomeza gushimangira ubufatanye busanzwe buriho hagati ya Qatar n’ibihugu bigize Umuryango w’Ubukungu w’Ibihugu byo mu Kigobe cya Gulf, harimo na Leta Zunze Ubumwe za Amerika.
Izindi nkuru wasoma:
Israel ikomeje kugaba ibitero ku “bikorwaremezo bya leta” bya Iran
Israel yatangaje ko ingabo zayo zirwanira mu kirere zagabye “uruhererekane runini rw’ibitero byo mu kirere” ku bikorwaremezo bya leta biri i Tehran ku wa Mbere.
Ibi bibaye nyuma y’uko ku mugoroba wo ku wa mbere Minisitiri w’Intebe wa Isiraheli, Benjamin Netanyahu, avuze ko Israel izakomeza kugaba ibitero kuri Iran na Liban, nyuma y’ikiganiro yagiranye kuri telefoni na Perezida w' Amerika, Donald Trump.
Yagize ati: “Turimo gusenya gahunda ya misile n’iya nikeleyeri,” yongeraho kurubuga nkoranyambaga rwa X ati: “Tuzarinda inyungu zacu z’ingenzi uko byagenda kose.”
Mbere kuri uwo wa Mbere, Trump yavuze ko Amerika izabanza kudatera ingomero z’amashanyarazi za Iran mu gihe cy’iminsi itanu, nyuma y’ibiganiro yavuze ko “byagenze neza” yagiranye na Tehran.
Ku mugoroba wo ku wa Mbere, Ubuyobozi Bukuru bw’Ingabo za Amerika (US Central Command) bwatangaje ko Amerika ikomeje “kugaba ibitero bikomeye ku ntego za gisirikare za Iran hifashishijwe intwaro zirasa neza neza aho zigenewe.”
Izindi nkuru wasoma:
Reba: Uko imashini zicukura zakoreshwaga mu gukora isuku mu mujyi wa Beirut nyuma y'ibitero bya Israel nijoro
Izindi nkuru wasoma:
Impanuka y'indege ya gisirikare muri Colombia yishe abantu 66
Indege y’igisirikare ca Colombia kirwanira mu kirere yakorotse inyuma y’akanya gato ihagurutse, abantu nibura 66 bakaba bapfuye, abandi batari bake barakomereka, nk’uko bivugwa n’abategetsi.
Isoko ryo mu gisirikare ryabwiye itororokanirizo ry’amakuru AFP ko abasirikare 58 bapfuye, hamwe n’abakozi batandatu bo mu gisirikare kirwanira mu kirere hamwe n’abapolisi babiri.
Iyi ndege yo mu bwoko bwa C-130 Hercules yakorewe muri Amerika ikaba ikoreshwa mu kwunguruza ingabo, yakorokeye hafi y’igisagara ca Puerto Leguízamo, mu ntara ya Putumayo, ikaba yarimwo abantu 128.
Icateye iri sanganya gushika ubu ntikiramenyekana.
Amasasu yari muri iyo ndege yaturitse biturutse ku muriro wadutse muri iyo ndege, nk’uko bitangazwa n’umushikiranganji ajejwe kwivuna abansi, Pedro Sánchez.
Iri ni rimwe mu masanganya y’ubu bwa vuba mu gisirikare kirwanira mu kirere ca Colombia amaze guhitana abantu batari bake.
Ayandi makuru:
DR Congo: Kabila yasabye ko habaho ibiganiro, yamagana Tshisekedi yise 'gashozantambara'
Joseph Kabila wahoze ari Perezida wa Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) yongeye kunenga bikomeye ubutegetsi buriho muri icyo gihugu, mu kiganiro cyatangajwe ku wa mbere n'ikinyamakuru La Libre Belgique cyo mu Bubiligi, nkuko RFI yabitangaje.
Kabila yakatiwe igihano cy’urupfu adahari mu 2025 kubera ibyo ashinjwa byo kugirana isano n’umutwe w'inyeshyamba wa M23 u Rwanda rushinjwa gufasha, ikirego ruhakana.
Kabila yashinje Perezida wamusimbuye, Félix Tshisekedi, kuba “gashozantambara” no “guhonyora itegekonshinga”.
Abashyigikiye Tshisekedi bari gukora ubukangurambaga ku mugaragaro bwo guhindura itegekonshinga, ibyo bikaba byatuma agira uburenganzira bwo kwiyamamariza manda ya gatatu.
Kabila, waganiriye n'icyo kinyamakuru cyo mu Bubiligi bari mu mujyi wa Goma ugenzurwa na M23, yahamagariye abaturage kurwanya ubwo bukangurambaga, avuga ko “buteje ibyago bikomeye”.
Nta cyo leta ya DRC yahise itangaza kuri ibi bishya byavuzwe na Kabila, w'imyaka 54, wategetse DRC mu gihe cy'imyaka 18 guhera mu mwaka wa 2001.
Kabila yongeye gusaba ibiganiro bigamije gukumira ko igihugu cyagera ku rwego rw'icyo yise “Soudanification” (guhinduka nka Sudani), yibutsa amasezerano y’amahoro ubutegetsi bwe bwagiranye n'uwari umutwe w'inyeshyamba wa CNDP ku itariki ya 23 Werurwe (3) mu 2009. Umutwe wa CNDP ni wo waje kuvamo M23.
Kabila yanashinje leta ya DRC kumugambirira mu gitero cy'indege nto y'intambara itajyamo umupilote (drone) giherutse kugabwa ku nzu y’umuturage i Goma, cyishe umukozi w’Umuryango w’Abibumbye ukora ibikorwa by’ubutabazi.
Leta ya DRC ntiyahakanye cyangwa ngo yemere ko ari yo yagabye icyo gitero cyiciwemo n'abandi bantu babiri, ivuga ko yatangije iperereza ryo kumenya uko byagenze.
Kabila yananenze kudahuzwa kwa gahunda zinyuranye z’amahoro zirimo gukorwa, avuga ko kunanirwa kwazo guterwa n’imiyoborere mibi n'ibura ry'ubushake bwa politike.
Izindi nkuru wasoma:
Pakistan 'buri gihe yiteguye kwakira ibiganiro' – umuvugizi wa minisiteri y'ububanyi n'amahanga
Umuvugizi wa minisiteri y’ububanyi n’amahanga ya Pakistani yavuze ko icyo gihugu "buri gihe cyiteguye kwakira ibiganiro" igihe cyose "impande bireba zibishaka”.
Tahir Andrabi yabwiye BBC ko Pakistani “yakomeje gushyigikira ibiganiro na dipolomasi hagamijwe guteza imbere amahoro n’umutekano mu karere”.
Hari uguhwihwisa ko abategetsi bo hejuru bo muri Amerika bashobora guhura n'abategetsi bo muri Irani muri Pakistani.
Andrabi ntiyemeje cyangwa ngo ahakane niba hari ibiganiro byigeze biba hagati ya Pakistani n’uruhande urwo ari rwo rwose ku bijyanye no kwakira ibiganiro.
Mbere, ibiro bya Perezida w'Amerika (White House) byaburiye ko uko ibintu byifashe “bishobora guhindagurika” kandi bisaba ko hatatangazwa ko hari inama zemejwe hagati y’abategetsi bo hejuru bo muri Amerika na Irani.
Nta tangazo na rimwe rirashyirwa ahagaragara rivuga ko abategetsi ba Pakistani bavuganye n’abategetsi bo hejuru bo muri Amerika.
Izindi nkuru wasoma:
Zimbabwe: Umunyaporitike arwanya ivyo kwongereza ikiringo ca perezida yarekuwe ku ngwati
Tendai Biti yahoze ari umushikiranganji w’ikigega ca reta wa Zimbabwe yarekuwe atanze ingwati ari kumwe n’uwundi bari bapfunganywe, ariko bategekwa ko bashikiriza ibitabo vy’inzira vyabo.
Biti yari yahagaritswe yagirizwa kuremesha ikoraniro ritemewe n’amategeko yo gutegura amasekeza yo kwiyamiriza umugambi wa Perezida Emmerson Mnangagwa wo guhindura ibwirizwashingiro mu ntumbero yo kwongereza ikiringo ciwe nk’umukuru w’igihugu.
Biti yahagaritswe mu mpera z’indwi iheze mu gihe inama nshingamateka iriko itegura kwegeranya ivyiyumviro vy’abanyagihugu kuri izi mpinduka zo mw’ibwirizwashingiro ziteje impari.
Tendai Biti yarekuwe atanze ingwati y’amadorari 500 y’Abanyamerika, umushingwamanza wiwe akaba yabwiye BBC ko atemerewe gutegura amakoraniro igipolisi kitabimwemereye.
Biti, umwe mu banyaporitike bakomeye batavura rumwe n’ubutegetsi bwa Zimbabwe, hamwe na Morgan Ncube, bahagaritswe bari mu nama yo mw’ibanga bari kumwe n’abategetsi batandukanye bo mw’ishirahamwe Constitution Defenders Forum ryishinze gukingira ibwirizwashingiro. Bagirijwe gukora inama bataherewe uruhusha.
Icuka kibi kibandanya ciyongera imbere y’uko inama nshingamateka yegeranya ivyiyumviro vy’abanyagihugu kuri izi mpinduka. Abatazerekwa bavuga ko baturatuzwa kandi ko igipolisi kibuza amakoraniro yabo.
Ayandi makuru ushobora gusoma:
Umukuru wa EU avuga ko amahoro ari 'ingenzi cyane' kugira ngo ibicuruzwa by'ingufu bigere ku isi hose
Mu kiganiro n’abanyamakuru mu ruzinduko arimo muri Australia, umukuru w’umuryango w'Ubumwe bw’Uburayi (EU), Ursula von der Leyen, yashimangiye ko bicyenewe ko hagerwa ku mahoro anyuze mu biganiro kugira ngo intambara yo muri Iran irangire.
Yavuze ko ahangayikishijwe cyane n’iyi ntambara hagati y’Amerika-Israel na Iran.
Von der Leyen, ari kumwe na Minisitiri w’intebe wa Australia Anthony Albanese mu murwa mukuru Canberra, yagize ati: “Ni ingenzi cyane ko tugera ku gisubizo kinyuze mu biganiro, ndetse ibi bikarangiza imirwano tubona mu burasirazuba bwo hagati.”
Von der Leyen yavuze ko bimwe mu bihugu byo muri EU birimo kwitegura gufasha mu “butumwa” bwo kurinda Ubunigo bwa Hormuz, umuhora unyuramo ibikomoka kuri peteroli byinshi.
Yagize ati: “Twese tugerwaho n’ingaruka ku biciro bya gaze n’ibikomoka kuri peteroli, ubucuruzi bwacu na sosiyete zacu.”
Yongeyeho ko uwo muhora unyuramo ubucuruzi ari “ingenzi cyane ku miyoboro itanga ingufu ku isi hose”.
Izindi nkuru wasoma:
Ubuyapani bugiye gusohora ububiko bw'igihugu bw'ibiva kuri peteroli
Minisitiri w’intebe w'UbuyapaniSanae Takaichi yavuze ko ku wa kane buzatangiragusohora igice cy’ububiko bwabwo bw’ibiva kuri peteroli, mu gusubiza ku mpungenge zikomeje kwiyongera zijyanye n'ubucuruzi bwabyo.
Mu butumwa yashyize ku rubuga nkoranyambagarwa X, Takaichi yavuze ko “guhera muri iki cyumweru ku itariki ya 26, tuzatangira gusohora ububiko bw’igihugu”.
Ubwo butumwa buvuga ko Ubuyapani bwari busanzwe bwaratangiye gukoresha ububiko bw’abikorera mu cyumweru gishize kugira ngo haboneke “ingano ikenewe ku gihugu cyose cy’Ubuyapani”.
Hafi ya 95% by’ibiva kuri peteroli Ubuyapani bukoresha binyura mu muhora wa Hormuz.
Izindi nkuru wasoma:
Igiciro cy'ibikomoka kuri peteroli cyongeye kurenga $100 ku kagunguru
Igiciro ku bipimo mpuzamahanga cy’ibiva kuri peteroli (Brent crude) cyongeye kurenga amadolari 100 y’Amerika ku kagunguru, nyuma yo kugabanuka cyane ku wa mbere.
Uyavunje mu mafaranga y’u Rwanda, ayo angana na 145,000 ku kagunguru.
Mu gitondo cyo ku wa kabiri muri Aziya, icyo gipimo ngenderwaho cy’ibiva kuri peteroli cyazamutseho 3.75% kigera ku madolari 103.69, mu gihe igipimo cy’ibiva kuri peteroli gikoreshwa cyane muri Amerika (Nymex Light Sweet) cyo cyazamutseho 3.42% kigera ku madolari 91.55.
Igiciro cya Brent cyari cyagabanutseho hejuru ya 10% ku wa mbere nyuma y’uko Perezida w’Amerika Donald Trump asubitse ibitero bishya kuri Iran, byafatwaga nko kongera ubukana bw’intambara, anavuga ko amasezerano y’amahoro ashobora kugerwaho vuba.
Ariko ubu abashoramari bari gupima ayo makuru bayagereranya n’ibyo Tehran ivuga ihakana ko yagiranyeibiganiro n’Amerika
Izindi nkuru wasoma:
Amerika na Iran bivuga ibiganiro ugutandukanye nyuma yuko Trump asubitse ibitero ku ngomero z'amashanyarazi
Abategetsi bo muri Amerika na Irani bavuze mu buryo butandukanye ibiganiro hagati y’ibihugu byombi bijyanye n’intambara, nyuma yuko Perezida w’Amerika Donald Trump afashe icyemezo cyo gusubika ibitero yari yakangishije kugaba ku ngomero z'amashanyarazi za Irani.
Ku wa gatandatu, Trump yahaye Irani igihe ntarengwa cy’amasaha 48 ngo ibe yamaze gufungura ubunigo bwa Hormuz – umuhora unyuramo ibikomoka kuri peteroli byinshi – bitaba ibyo Amerika “igasenya burundu” ingomero z'amashanyarazi zayo.
Ku wa mbere, Trump yavuze ko yakerereje ibyo bitero nyuma y’ibiganiro by'"ingirakamaro" yagiranye na Irani, ariko umukuru w’inteko ishingamategeko ya Irani yahakanye avuga ko nta biganiro byabaye, abyita “amakuru y’ibinyoma”.
Nyamara umutegetsi wo ku rwego rwo hejuru wo muri Irani yabwiye igitangazamakuru CBS, gikorana na BBC muri Amerika, ati: “Twakiriye ingingo z’Amerika binyuze ku bahuza ndetse zirimo gusuzumwa.”
CBS isobanura ko iyi ntambwe yafashwe “nk’ishobora kubanziriza ibiganiro”, ndetse ko ibiganiro bitemejwe cyangwa ngo bibe birimo kuba.
Ibiro bya perezida w’Amerika, byitwa White House, na byo byashishikarije kwigengesera, bivuga ko uko ibintu bimeze “bishobora guhinduka akanya ako ari ko kose” ndetse ko “ihwihwisa rijyanye n’inama ridakwiye gufatwa nka ntakuka kugeza [izo nama] zitangajwe ku mugaragaro na White House”.
Izindi nkuru wasoma:
Mwaramutse neza!
Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw’aka kanya.